Skip to main content

Još jednom se prepliću mitologija i stvarnost i za legendarni grad Ofir još uvek se ne zna sa sigurnošću da li je stvarno postojao ili ne.

Iako je prvi put spomenuta u Bibliji, zemlja Ofir je vremenom postala mnogo poznatija kao “Afrički Eldorado”. Tu se nalaze legendarni rudnici zlata cara Solomona, o kojima su knjige, a potom i filmovi , vekovima opčinjavali ceo svet.

Godine 1871. Nemački geolog Karl Mauh započeo je istraživanje ruševina grada otkrivenih tri godine ranije u jugoistočnoj Africi, u oblasti koja danas pripada Republici Zimbabve. Dok su pojedini istrazivači tvrdili da je reč o ostacima feničanskog rudarskog centra, drugi su smatrali da je rec o arapskom utvrdjenju. Prema jednoj hipotezi, ove ruševine su nekada činile deo legendarnog kraljevstva Ofir, koje se spominje i u Bibliji. Misterija o tome gde se nalazilo seže u prvi vek naše ere, skrivajući takodje tajnu legendarnih rudnika cara Solomona.

Neizmerno blago cara Solomona

Priča o Solomonu, trećem caru Izrailja, ispripovedana je u Bibliji. On se uspeo na vladarski presto pomoću spletki čime je na rdjav nacin započeo svoju vladavinu, koja se jos grdje okončala. Mada je u prvim godinama njegove vlasti  narod uživao u blagostanju, Solomon je zbog svog rasipnog života bio odgovoran za propadanje i raskol u kraljevstvu. Narod se naposletku pobunio i podelio u dva kraljevstva, Izrael I Judeju.

Čini se da je za svoje vladavine nezajažljivi car Solomon imao tajne rudnike zlata koji su bili njegov tajanstveni izvor neizmernog bogatstva, i koji objašnjavaju vladarev život u raskoši.

Ipak, mesto ovih rudnika, za koje Biblija navodi  da su se nalazili u zemlji zvanoj Ofir, obavijeno je velom tajne. Za prebogatim kraljevstvom Ofira tragalo se bez predaha, najpre u Arabiiji, Americi i Indiji, a kada su ove mogućnosti odbačene , preostalo je da se potraga nastavi na jugu afričkog kontinenta. Ovo je doprinelo jačanju uverljivosti prilično rasprostranjene hipoteze po kojoj se Ofir nalazio u drevnoj Rodeziji, u tajanstvenom, zidinama opasanom gradu Zimbabveu.

Grad Zimbabve

Prva istraživanja grada Zimbabvea , koji je 1868. godine slučajno otkrio burski lovac Adam Renders pokazala su da sudeći po nacrtu, materijalima i tehnici korisćenim pri izgradnji, grad nije mogao podići nijedan poznati narod iz Afrike. Kupaste kule u obliku silosa i 5 metara debele zidine bile su previse napredne gradjevine za prvobitne afričke narode. Ova činjenica naizgled je potvrdila hipotezu po kojoj ostaci Zimbabvea predstavljaju ruševine legendarne zemlje Ofir, što je bilo dovoljno da zavlada zlatna groznica i da se svakakvi pustolovi odasvud zapute u potragu za tragovima rudnika cara Solomona.

Iako je ova teorija bila važeća sve do početka 20.veka, arheološka istraživanja koja je sprovela Britanka Gertruda Katon – Tompson pokazala su da je tvrdjava Zimbabve sagradjena u srednjem veku. Time je otklonjena svaka mogućnost da je grad podignut u doba cara Solomona i raspršen je mit o ogromnim količinama zlata koje leže negde u blizini utvrdjenja i čekaju da ih neko pronadje.

Podsticaj za maštu  

Britanski pisac bujne mašte Henri Rajder Hagard smestio je jednu svoju priču u mitsku zemlju Ofir. Rudnici cara Solomona, pustolovni roman koji predstavlja klasično štivo, objavljen 1885.godine poslužio je kao inspiracija za jedan nezaboravni film. Komton Benet I Endru Morton režirali su 1950. godine istoimeni film u kojem su igrali Stjuart Grendzer I Debora Ker. Nekoliko godina kasnije, 1959, King Vidor je snimio jedan od svojih najboljih filmova, u velikoj produkciji, Solomon i kraljica Sabe, u kom su glavne uloge ostvarili Jul Briner (zamenio je Tajrona Pauera, koji je umro za vreme snimanja) I Djina Lolobridjida. Opčinjenost zemljom Ofir i mitskim kraljevstvom potiče od davnina, a sredinom 15. veka italijanski slikar Pjero dela Frančeska fascinirao je ondašnju javnost upečatljivim platnom Solomon i kraljica Sabe.